Danas se održava konstitutivna sjednica osmog saziva Skupštine Kosova. Izabrani poslanici na prevremenim izborima 14. februara položiće zakletvu, a potom izabrati i predsedništvo Skupštine.
Na čelu skupštine očekuje se da će biti Gljauk Konjufca iz pobjedničkog Pokreta Samoopredeljenje.
Izbor skupštine otvara put i formiranju nove Vlade Kosova, a potom i izboru predsjednika.
Od ukupno 120 poslanika, Pokret Samoopredeljenje Aljbina Kurtija će imati 58 poslanika u novom sazivu Skupštine, Demokratska partija Kosova Envera Hodžaja 19 i Demokratski savez Kosova, na čelu sa novim liderom Ljumirom Abdidžikuom, 15 poslaničkih mesta. Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja će biti zastupljena sa osam poslanika u Skupštini Kosova.
Srpska lista je dobila svih deset zagarantovanih mjesta za srpsku zajednicu, a još deset mjesta je zagarantovano za ostale zajednice koje žive na Kosovu.
Tako će bošnjačku zajednicu predstavljati tri poslanika iz tri različite političke opcije – koalicije Vakat, Socijaldemokratske unije i Nove demokratske stranke. Turska demokratska partija je dobila dva poslanička mesta, Romska inicijativa i Pokret za unapređenje položaja Roma po jedno, kao i Jedinstvena goranska zajednica, Aškalijska stranka za integraciju i Nova demokratska inicijativa Kosova koja predstavlja egipćansku zajednicu.
Nakon konstituisanja Skupštine otvara se put za formiranje nove Vlade Kosova, odnosno predsednik zemlje određuje kandidata za premijera čija Vlada mora biti izabrana u roku od 15 dana od dobijanja mandata.
Za izbor vlade potreban je 61 glas, a kandidat za premijera pobedničke partije Pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti za formiranje vlade računa na glasove poslanika iz manjinskih zajednica, isključivši Srpsku listu.
Kurti je prethodno odbacio mogućnost formiranja vlade sa nekom od albanskih partija, navodeći da to neće učiniti jer su bile dio ranijih režima.
Stabilnost novih institucija zavisi od izbora predsjednika
Inače, Skupština i Vlada se biraju na mandat od četiri godine, ali ovoga puta stabilnost institucija zavisi od izbora predsjednika Kosova, a podrška Vjosi Osmani, koja se na listi Pokreta Samoopredeljenja kandidovala za tu funkciju, nije obezbeđena.
Vjosa Osmani je, kao predsjednica Skupštine, preuzela vršenje dužnosti predsjednika Kosova 5. novembra kada je Hašim Tači podnio ostavku zbog potvrđivanja optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovkečnosti od strane Specijalizovanih veća u Hagu.
Međutim, funkcija predsjednika Kosova može da se obavlja najduže šest mkeseci, što znači da bi novi predsjednik trebao biti izabran tokom marta ili najkasnije do 4. aprila jer prema Ustavu Kosova, novi predsjednik mora biti izabran 30 dana prije isteka mandata prethodnog predsjednika, ili se u tom roku moraju izvršiti zakonske procedure za njegov izbor.
Ono što je problematično je da je za izbor novog predsjednika potrebno dvije trećine glasova od ukupnog broja poslanika, odnosno 80 od 120.
Ukoliko u prva dva glasanja ni jedan kandidat ne dobije većinu od dve trećine neophodnih glasova, organizuje se treće glasanje na kojem se glasaju dva kandidata sa najvećim brojem glasova u drugom krugu glasanja. Predsjednik je izglasan ukoliko je kandidat dobio 61 glas. U tom glasanju je svakako potreban kvorum od 80 poslanika.
Vjosa Osmani i Aljbin Kurti su tokom prethodne nedelje održali konsultacije sa svim parlamentarnim strankama ali, osim pojedinih manjinskih nesrpskih zajednica, niko nije potvrdio da će Vjosu Osmani podržati prilikom izbora predsjednika.
Lider Demokratske partije Kosova Enver Hodžaj otvoreno je rekao da poslanici iz njegove stranke neće glasati za Vjosu Osmani, ali nije precizirao da li će ostati u sali radi kvoruma.
Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj, koji se na februarskim izborima i sam kandidovao za predsjednika, je naveo da je sada na pobedničkoj partiji da obezbjedi glasove, dok je Ljumir Abdidžiku iz Demokratskog saveza Kosova naveo da će tokom nedjelje održati još jedan sastanak sa Vjosom Osmani, nakon čega će odlučiti da li će je podržati ili ne.
Stručnjaci različito o mandatu za v.d. predsjednika
Ustavom Kosova nije jasno precizirana trenutna politička situacija, pa je stručnjaci različito tumače.
Bivši član Ustavnog suda Kadri Krueziu tvrdi da se izborom novog predskednika Skupštine Kosova automatski produžava mandat za vršioca dužnosti predsjednika, odnosno da će ta uloga pripasti Gljauku Konjufci u narednih šest mjeseci.
„Imamo slučaj bez presedana jer vršiocu dužnosti predsjednika (Vjosa Osmani) ističe mandat čim joj se potvrdi poslaničko mjesto. Da biste vršili funkciju (predsjednika) morate biti predsjednik Skupštine. U trenutku kada novi predsjednik Skupštine stupi na dužnost, dobija mandate od šest mjeseci za vršenje funkcije predsjednika“, smatra Krueziju.
Sa druge strane, bivši predsjednik Ustavnog suda Enver Hasani navodi da se mandat za v.d. predsjednika Kosova ne može produžavati i podvlači da on ističe 5. maja.
Takođe, profesor Ustavnog prava Mazlum Baraljiu je u ranijoj izjavi za Radio Slobodna Evropa je rekao da je „ovo pitanje kontroverzno“.
Na kraju svakako ostaje da se vidi da li će pobjednička partija na februarskim izborima, Pokret Samoopredeljenje, u međuvremenu uspjeti da obezbjedi podršku opozicije za izbor predsjednika. U slučaju da se predsjednik ne izabere, Ustav Kosova predviđa da se raspušta Skupština i raspisuju novi izbori koji moraju da budu održani u roku 45 dana.
(Radio Slobodna Evropa)
Komentari su isključeni