Kurti u Skupštini Kosova: Prijedlog EU nije konačni sporazum sa Srbijom

Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti je, odgovarajući na optužbe poslanika u Skupštini zbog netransparentnosti oko prijedloga Evropske unije (EU) za normalizaciju odnosa sa Srbijom, rekao da se radi o okvirnom, a ne konačnom sporazumu između dve strane.

„Taj sporazum, u kome postoje čitavi paragrafi i rečenice po uzoru na dvije Njemačke, i dalje je samo osnovni sporazum, a ne pravno obavezujući, međunarodno obavezujući sporazum, ono što nam treba”, rekao je Kurti 9. februara na sjednici Skupštine.

Prema njegovim riječima, za konačni sporazum sa Srbijom je potrebno vrijeme, a izaslanici iz Brisela, Berlina i Pariza nisu mogli da “donesu konačani dogovor”.

Podvukao je i da taj dokument nije predstavljen u stilu „uzmi ili ostavi“.

Prijedlog Evropske unije je Prištini i Beogradu predstavljen septembra, a u međuvremenu je međunarodna zajednica pojačala diplomatke napore da ga dvije strane prihvate.

Stav kosovskog premijera je ranije bio da je taj predlog dobra osnova za dijalog o normalizaciji, da bi 6. februara, nakon sastanka sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom, rekao da ga prihvata.

Prethodno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je spreman da radi na implementaciji predloga EU oko normlaizacije odnosa sa Kosovom.

Kurti tvrdi da pitanje formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom nije centralno, te da se ona ne spominje kao preduslov.

Sličan stav je 7. februara izneo i predsjednik Skupštine Gljauf Konjugca uz navode da se pitanje Zajednice u prijedlogu EU nalazi u jednoj rečenici, kojom se zahtjeva realizacija svih postignutih sporazuma u okviru dijaloga.

Zajednica je dogovorena u okviru dijaloga Kosova i Srbije, koji se više od deset godina vodi posredstvom EU. Međutim, Kosovo odbija da je formira uz obrazloženje da nije u skladu sa Ustavom Kosova.

Premijer Kurti je na sjednici Skupštine istakao svoj stav da je Kosovu potrebno međusobno priznanje sa Srbijom, te da neće biti konačnog sporazuma bez te tačke.

Opozicione političke stranke na Kosovu su na sjednici Skupštine 9. februara iznele niz kritika na račun kosovskog premijera Aljbina Kurtija zbog predloga EU.

Lider Demokratskog saveza Kosova Ljumir Abdidžiku (Lumir Abdixhiku) je rekao da su mu tokom dva sastanka sa Kurtijem na uvid data dva različita dokumenta.

Prema njegovim riječima, jedan je predviđao međusobno priznanje sa Srbijom dok se u drugom nije pominjao konačni sporazum i bio je daleko od dokumenta koji mu je Kurti dao na prvom sastanku.

Zatražio je od Kurtija da shvati, a potom i objasni da li je u načelu prihvaćen pravno obavezujući konačni sporazum ili osnovni sporazum.

“Ni ja, ni DSK, niti bilo koja druga stranka u Skupštini Kosova, nismo upoznati sa tačnom sadržinom predmetnog nacrta dokumenta (predlogom EU), jer ni ja, ni bilo koja druga stranka, nismo bili deo pregovora i nismo obavješteni o tom procesu“, rekao je Abdidžiku.

Predsjednik Demokratske partije Kosova (DPK) Memlji Krasnići je takođe kritikovao premijera Kurtija da nije transparentan po pitanju predloga EU, i da ne iznosi jasno svoj stav o njemu.

„Dijalog nije privatna stvar između vas i (predsjednika Srbije Aleksandra) Vučića, već državno pitanje Kosova i Srbije“, rekao je Krasnići.

On je podvukao da je za njegovu stranku dovoljno da premijer ima konkretnu, zakonsku i ustavnu odgovornost, da vodi dijalog i postigne sporazum uz poštovanje Ustava i suvereniteta Kosova.

Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš (Ramush) Hardinaj je ocjenio da Kurtiju ne treba zamjeriti Zajednicu opština sa srpskom većinom, odnosno da je sporazum o njenom formiranju postigla prethodna Vlada.

Dogovor o formiranju Zajednice su 2013. postigli tadašnji premijeri Kosova i Srbije Hašim Tači (Hashim Thachi) i Ivica Dačić. Potom su 2015. godine predsjednici dveju Vlada, Isa Mustafa i Aleksandar Vučić, dogovorili konkretne principe o formiranju Zajednice.

Haradinaj je naveo da od aktuelne Vlade Aljbina Kurtija traži da se tačno zna na koji način vodi dijalog sa Srbijom.

„Oko toga može biti kritike i ima mjesta za mnoge kritike, kako za transparentnost, tako i za upravljanje situacijom. Za mene i Alijansu, francusko-njemački prijedlog je prihvatljiv. Pozivam ovu vlast da ga prihvati i ne odugovlači. Vratiti jurisdikciju na sjever Kosova, održati izbore na sjeveru. Hajde da što prije krenemo ka partnerstvu za mir jer bezbjednosna situacija na Balkanu nije onakva kakva bi trebala da bude“, rekao je Haradinaj.

U međuvremenu je Kurti rekao da je otvoren za razgovore o svim pitanjima vezanim za predlogo EU.

Dodao je da je potrebno održati sastanak oko tog pitanja, ali “iza zatvorenih vrata”.

„Proces dijaloga mora biti transparentan, ali mora da postoji i poverljivost razgovora. Ako sazovem sjednicu Skupštine na kojoj razgovaramo o detaljima sadržaja, to je veoma opasno za Kosovo. Lakše je ako to uradimo iza zatvorenih vrata“, rekao je on.

Prijedlog EU, u javnosti poznat i kao francusko-njemački pan, nije javno objavljen ali je RSE imao uvid u njega i trebao da riješi brojne nesuglasice između dvije strane.

Prema tom dokumentu, predviđa se poštovanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu.

U dokumentu se eksplicitno ne pominje međusobno priznanje ili članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama – na čemu insistira Kosovo.

Takođe, od Srbije se traži da ne ometa članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama.

(Radio Slobodna Evropa)