Trgovinski deficit Kosova u septembru dostigao 534 miliona eura

Prema podacima ASK-a, vrijednost izvoza robe u septembru 2026. godine iznosila je 109,4 miliona eura, dok je uvoz dostigao 643,4 miliona eura. Izvoz je zabilježio rast od 27,5 posto, a uvoz od 6,1 posto u odnosu na septembar 2025. godine, prenosi Beta.

Među glavnim izvoznim proizvodima bili su bazni metali i proizvodi od njih, s udjelom od 24,3 posto, mineralni proizvodi sa 17,1 posto, plastika, guma i proizvodi od njih sa 10,3 posto, prehrambeni proizvodi, pića i duhan sa 10,1 posto, te razni gotovi proizvodi sa 6,9 posto.

U strukturi uvoza najveći udio imali su mineralni proizvodi sa 19,8 posto, prehrambeni proizvodi, pića i duhan sa 11,8 posto, transportna sredstva sa 11,2 posto, mašine te mehanička i električna oprema sa 11,1 posto, kao i bazni metali i proizvodi od njih sa 10,1 posto.

Izvoz Kosova u zemlje Evropske unije u septembru je iznosio 34,2 miliona eura, što predstavlja 31,3 posto ukupnog izvoza. U odnosu na isti period prošle godine, zabilježen je rast od 22,1 posto.

Glavni izvozni partneri među članicama EU bile su Njemačka, s udjelom od 9,8 posto ukupnog izvoza, Nizozemska sa 2,7 posto i Bugarska sa 2,3 posto.

Uvoz iz zemalja EU dostigao je približno 281 milion eura, odnosno 43,7 posto ukupnog uvoza, što je za 12,7 posto više nego u septembru prošle godine.

Najveći udio u uvozu iz EU imale su Njemačka sa 12,5 posto, Grčka sa 6,5 posto i Italija sa 4,4 posto.

Prema podacima ASK-a, izvoz Kosova u zemlje Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) iznosio je 55,6 miliona eura, odnosno 50,8 posto ukupnog izvoza. U poređenju sa septembrom 2025. godine, izvoz je povećan za 36,8 posto.

Među glavnim izvoznim partnerima iz ove grupe zemalja bila je Albanija, s udjelom od 25,3 posto ukupnog izvoza, zatim Sjeverna Makedonija sa 13,9 posto, Crna Gora sa pet posto i Srbija sa 4,5 posto.

Uvoz iz zemalja CEFTA-e iznosio je 86,7 miliona eura, što predstavlja 13,5 posto ukupnog uvoza. U odnosu na isti period prošle godine, zabilježen je pad od 1,2 posto.

Najveći udio u uvozu iz zemalja CEFTA-e imala je Sjeverna Makedonija sa 6,2 posto, dok su Albanija i Srbija učestvovale sa po tri posto.