Po završetku radova u Kiževku u Srbiji, Kosovo je uputilo zahtjev za nastavak iskopavanja u Štavalju – još jednoj lokaciji na kojoj se sumnja da postoji masovna grobnica sa tijelima Albanaca. Budući da se i ovo smatra nepristupačnim terenom, traženi su satelitski snimci kako bi se odredila potencijalna lokacija gdje se nalaze tijela. Međunarodni pritisci na Srbiju i otvaranje njenih vojnih arhiva i dalje su preduslovi za rezultate u ovom procesu.
Sumnja se da je masovna grobnica u Štavalju sljedeća lokacija u Srbiji na kojoj Kosovo planira potragu za građanima koji su nestali u posljednjem ratu. Kosovska delegacija za nestale zvanično je zatražila početak iskopavanja na ovom području i trenutno čeka odgovor Srbije.
Kuštrim Gara iz Vladine komisije za nestala lica kaže da mogući datum početka iskopavanja zavisi od srpske strane.
„Budući da govorimo o rudniku koji je i dalje aktivan, a zavisno od sadržaja ili informacija koje se mogu pružiti čak i putem satelitskih snimaka, napravićemo dalju detaljniju procjenu, zajedno sa stručnjacima u ovoj oblasti i, naravno, onda ćemo vidjeti koji dio lokacije je važniji i koji dio će imati prioritet“, rekao je Gara.
Satelitski snimci koji su doveli do pronalaska tijela u Kiževku takođe su zatraženi da budu snimljeni u Štavalju. To je zato što se sumnjivi prostor takođe ocjenjuje kao nepristupačan teren, dok rudnik uglja, koji je funkcionalan, čini ga još problematičnijim.
Ali jedina nada za postizanje rezultata u ovom procesu su članovi porodica nestalih na međunarodnoj sceni.
Predsjedavajući Savjeta za porodice nestalih osoba, Ahmet Grajcevci, zahtjeva veći pritisak na Srbiju.
„Veći pritisak međunarodne zajednice na srpsku državu da pronađe masovnu grobnicu je neophodan, a bez velikog pritiska Srbija to nikada neće uraditi. Veliki pritisak izvršen je za braću Bitići i za 74 sata je sve otkriveno“, kaže Grajcevci.
Prema riječima Kuštrima Gare, ključ za rješavanje sudbine nestalih, ostaje otvaranje arhive srpske vojske.
„Uvijek će biti izazov raditi na teritoriji Srbije, ako ne postoji potpuni pristup arhivi bivše jugoslovenske vojske i srpske policije, jer je teško imajući u vidu promene ne samo u vremenskom aspektu, jer su 22 godine prošle od rata, već imajući u vidu i konstantna nastojanja institucija Srbije da se nestanak, otmica živih ljudi, a zatim i nestanak leševa dogodio kao nastojanje Srbije da sakrije tragove zločina“, dodaje Gara.
Vraćanje tijela sedam žrtava na Kosovo masakra iz Rezala i dva ponovna spajanja kostiju (posmrtnih ostataka) obilježavaju završetak radova u Kiževku, koja je peta masovna grobnica identifikovana u Srbiji posle rata.
Otkrivena 2001. godine, najveća masovna grobnica je Batajnica sa 744 tijela kosovskih Albanaca.
Iste godine u blizini jezera Perućac pronađena je masovna grobnica sa posmrtnim ostacima 84 osobe, dok je 61 tijelo pronađeno u Petrovom Selu.
U masovnoj grobnici Rudnica 2013. godine pronađeni su posmrtni ostaci 52 albanska civila.
Ukupno, od 1999. godine u Srbiji je pronađeno i sahranjeno skoro hiljadu tijela kosovskih Albanaca, dok se više od 1.600 ljudi smatra nestalim.
(Koha, Kossev)
Komentari su isključeni