Kosovo
Sporna strategija za Termoelektranu “Kosovo A”

Iako je prema Sporazumu o energetskoj zajednici jugoistočne Evrope, Termoelektrana “Kosovo A” trebalo da bude zatvorena 2017. godine, Vlada Kosova uvrstila ju je u projekat Energetske strategije 2022-2031. Sagovornici RSE dvojako tumače tu odluku, i kao ključan argument navode da 35 odsto potrošača i dalje zavisi od proizvodnje električne energije u ovoj termoelektrani, prenosi RSE.
Ne slažu se svi da su investicije u termoelektranu “Kosova A”, koje Vlada Kosova predviđa, neophodne.
Pristalice tvrde da su potrebne da bi se osigurala energetska sigurnost, ali kritičari ukazuju na uticaj zagađenosti vazduha i zastarelu infrastrukturu fabrike.
Termoelektrana “Kosovo A” – koja proizvodi električnu energiju na ugalj, stara je decenijama i ima dva bloka van pogona – trebalo je da bude zatvorena do 2017. prema Sporazumu o energetskoj zajednici jugoistočne Evrope.
To se nije dogodilo i sadašnja Vlada Kosova je taj blok uključila u Energetsku strategiju 2022-2031, koja predviđa investicije.
Zemlje Zapadnog Balkana su 2020. godine potpisale Deklaraciju o Zelenoj agendi, kojom su se obavezale da će do 2050. godine prekinuti proizvodnju energije iz uglja i preći na obnovljive izvore.
Energetska strategija Kosova 2022-2031 fokusira se na ulaganja u ove izvore, ali deo takođe uključuje Termoelektranu “Kosovo A”, odnosno ulaganja u najmanje jednu od njenih jedinica ili blokova.
Za Dardana Abazija, stručnjaka za energetske politike u Institutu za razvojnu politiku Kosova, INDEP, ulaganje u zastarele blokove, koji bi se koristili u vreme krize, predstavlja „slab argument”.
On kaže da prioritet treba dati ulaganjima u obnovljive izvore, dok u slučaju krize alternativne zemlje mogu biti region.
„Kosovo je već ujedinilo energetsko tržište sa Albanijom preko ALPEKS berze“, kaže on.
Zećir Veselaj, profesor predmeta „Ekološko obrazovanje za održivi razvoj“ na Univerzitetu u Prištini, problem ulaganja u termoelektrane na ugalj vidi u zagađenju vazduha.
Ove termoelektrane Kosova su među najvećim zagađivačima u Evropi, ocjenila je grupa ekoloških NVO u centralnoj i istočnoj Evropi „Bankvatč Netvork” 2019. godine.
“Imam rezervu da li te investicije mogu biti produktivne, sa prihvatljivim ekološkim parametrima, u elektranu koja je stara više od 50 godina“, kaže Veselaj.
Međutim, bivši direktor Energetske korporacije Kosova Arben Gjukaj smatra da su ulaganja u Kosovo A neophodna, jer pokriva oko 35 odsto potreba za električnom energijom.
„Kosovo ima ograničene alternativne resurse. Kašnjenja u izgradnji novih blokova imala bi dugoročne posledice po energetski sektor, koji je već opterećen“, kaže on.
U Institutu za socijalnu politiku „Musine kokalari” u Prištini takođe ocenjuju da Kosovo nema ni finansijske mogućnosti ni druge resurse da brzo pređe na obnovljivu energiju.
Zbog toga je, kaže se u saopštenju ovog instituta, važno privremeno ulagati u postojeće termoelektrane, ali ugradnjom elektrofiltera, čime bi se minimiziralo zagađenje vazduha.
(RSE, KO)