Redžeplar: Stari ciljevi u novom geopolitičkom kontekstu

Iz mog ugla

Hibridni rat i destabilizacija Balkana:
Stari ciljevi u novom geopolitičkom kontekstu.

Balkan se ponovo suočava s ozbiljnim izazovima, jer se geopolitičke promjene koriste kao podloga za obnovu starih aspiracija. Koncept “srpskog svijeta”, koji je samo novi naziv za ranije projekte dominacije u regionu, sve otvorenije postaje politička platforma vlasti u Beogradu i Banjoj Luci.

Hibridni rat, koji se vodi kroz propagandu, ekonomske pritiske, podršku destabilizirajućim grupama i obavještajne operacije, danas je ključni alat kojim se pokušava narušiti stabilnost država u regionu. Cilj nije samo reafirmacija političke i ekonomske moći Srbije, već i održavanje autoritarnih režima na vlasti, koristeći krize kao sredstvo unutrašnje konsolidacije.
Kriza u Srbiji – unutrašnji problemi kao motiv za regionalne tenzije.

Pritisak na vlast u Beogradu dolazi i iznutra. Sve veće nezadovoljstvo građana, masovni protesti protiv režima Aleksandra Vučića, optužbe za izbornu krađu, pad nadstrešnice u Novom Sadu i kriminalizacija države, stavljaju autoritarnu vlast u Srbiji u defanzivan položaj. Umjesto rješavanja nagomilanih problema – od ekonomske nesigurnosti do urušavanja institucija – režim pokušava da skrene pažnju javnosti na vanjske neprijatelje, podgrijavajući nacionalističke narative i konflikte u regionu.

Protesti u Srbiji, koji su kulminirali nakon pada nadstrešnice i afera povezanih s kriminalnim strukturama bliskim vlastima, pokazuju da je režim suočen s gubitkom legitimiteta. Umjesto dijaloga s opozicijom i građanima, Vučićev režim odgovara represijom, kontrolom medija i manipulacijom političkih procesa. Kada autoritarni režimi ne mogu da riješe unutrašnje krize, često pribjegavaju vanjskim tenzijama kako bi učvrstili vlast. U ovom slučaju, osuđeni Dodik u ulozi klovna donosi neustavne zakone i gotovo pravi državni udar u BiH, manirom najveće kukavice, istura cijeli jedan narod ne bi li se izvukao iz kriminalnih radnji koje mu vise nad glavom.

Elementi hibridnog rata i destabilizacije regiona.

Ova strategija oslanja se na nekoliko ključnih elemenata:
Medijska propaganda i dezinformacije – Kreiranje narativa o ugroženosti Srba u susjednim državama, historijski revizionizam i širenje lažnih vijesti.

Podrška političkim i kriminalnim strukturama – Finansiranje i logistička pomoć političkim grupama i pojedincima koji rade na destabilizaciji unutar Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova.

Ekonomski pritisci i energetska zavisnost – Korištenje ekonomskih resursa, posebno energetike, za utjecaj na političke odluke drugih država.

Vojne provokacije i instrumentalizacija sigurnosnih struktura – Podsticanje tenzija na granicama, organiziranje vojnih vježbi i zloupotreba policijskih i sigurnosnih institucija za ostvarivanje političkih ciljeva.

Balkan kao talac autoritarnih ambicija.

S obzirom na trenutnu nestabilnost u globalnoj politici, autoritarni režimi koriste priliku da pojačaju svoj utjecaj, dok međunarodna zajednica, okupirana drugim krizama, pokazuje ograničenu spremnost za odlučno djelovanje. Balkan, kao prostor gdje su se geopolitičke borbe uvijek prelamale, ponovo postaje poprište nadmetanja, a posljedice mogu biti ozbiljne ukoliko se ovim procesima ne stane na put na vrijeme.
U ovom kontekstu, Srbija se nalazi na prekretnici – ili će se suočiti s vlastitim unutrašnjim problemima kroz demokratske procese, ili će nastaviti putem destabilizacije regiona, što bi moglo imati nesagledive posljedice ne samo za Balkan, već i za širu evropsku sigurnost.

Adnan Redžeplar