Veliki priliv doznaka iz inostranstva, koji je dostigao 956 milijardi evra, i povećanje direktnih stranih investicija, dobrodošli su siromašnom Kosovu, piše Ekonomija onlajn.
Ipak, kako navode, ovaj novac ne utiče na ukupan ekonomski razvoj Kosova, rast radnih mjesta i druge procese koji su toliko neophodni.
Istina je da su finansijski prilivi dijaspore nesporno uticali na dobrobit mnogih građana Kosova, podižući njihov životni standard i ublažavajući tešku društvenu situaciju mnogih.
I ove godine su se pojavile nade da će novcem dijaspore biti moguće ublažiti ili nadoknaditi štetu i gubitke koji su posledica pandemije i restriktivnih mjera.
Ipak, ovaj priliv nije imao značajnu ulogu u ekonomskom razvoju, u izgradnji više industrijskih i prerađivačkih pogona, koji bi vodili ka novim radnim mjestima.
“Više puta je izvještavano o odlučnosti naših sunarodnika koji žive u inostrantvu da pomognu zemlji. Međutim, institucije i vlast na Kosovu, moraju biti spremne da sa političkom voljom tretiraju ovaj novac, onako kako zaslužuje”, piše Ekonomija onlajn.
Oni navode da država mora da privuče dijasporu da uloži u proizvodnju.
O svakom konkretnom planu u novim proizvodnim i uslužnim djelatnostima, kako navode, dijaspora mora biti detaljno obaveštena. U suprotnom, doznake će se ulagati kao i do sada u poboljšanje standarda sopstvenih porodica.
Navedeno je i da je tokom prvih devet mjeseci vrednost direktnih stranih investicija na Kosovu dostigla 389 miliona evra, što je značajno više u odnosu na isti period prošle godine (254 miliona), podaci su Centralne banke Kosova .
Na Kosovu, kao i u Albaniji, kako je navedeno, stranci su najviše ulagali u nekretnine.
Direktne strane investicije u nekretnine na Kosovu iznosile su 265 miliona evra, a porasla su i ulaganja u finansijski sektor.
(Ekonomia online, Kosovo online)
Komentari su isključeni