U prvih sedam mjeseci ove godine, prema podacima Kosovske policije, dogodilo ee 30 samoubistava. U istom periodu bilo je 100 pokušaja samoubistva, prema podacima koje je kosovska policija dostavila portalu Ekonomia online.
Tokom 2020. godine prijavljeno je 40 slučajeva samoubistva, a 2019. godine 31 slučaj.
Na porast broja samoubistava stručnjaci u ovoj oblasti gledaju se s velikom zabrinutošću. Jedan od faktora koji dovodi do ovog čina je i ekonomska situacija koja utiče i na mentalno zdravlje građana.
Dorentina Podrimqaku iz centra “Linija života”, koji se bavi ovim pitanjem, kaže da je komunikacija i uklanjanje stigme vezane za mentalno zdravlje ključna akcija za pomoć osobama sa mentalnim problemima. Ona čak kaže da su uspjeli spriječiti veliki broj pokušaja samoubistva.
“Počeli smo raditi u novembru 2019. bilo nas je 15, sada nas ima 66. Pokušavamo spriječiti samoubistvo. Ova linija omogućava svim ljudima da pozovu i razgovaraju sa nekim, gdje mogu slobodno da pričaju o svojim problemima, s obzirom na to koliko je velika stigma ovdje na Kosovu za mentalno zdravlje”, kaže Podrimcaku.
Naglašava da bi Vlada i institucije trebale imati strateške planove i više raditi u tom smjeru.
“Uvijek smo imali problema s mentalnim zdravljem, ne samo na Kosovu nego svuda. Pandemija ih je još više istakla, Vlada i institucije moraju da budu oprezne sa strateškim planovima za mentalno zdravlje. Vrlo je važno da svi učinimo nešto više o mentalnom zdravlju.”
Psiholog Petrit Thaçi takođe vidi pitanje samoubistva i otežane situacije ovih ljudi kao vrlo problematično. Prema njegovim riječima, pandemija je čak narušila opštu rutinu društva i stvorila osjećaj straha i neuspjeha.
“Ako gledamo iz opšteg konteksta mnogo je faktora koji su uzrok fenomena samoubistva ili suicidalnih ideja ili pokušaja, česti razlozi uključuju nasilje u porodici i ekonomske aspekte poput zaposlenja i socijalne aspekte.
“Zbog svega ovoga, pandemija je dovela u pitanje sve ovo, društveni i ekonomski život i prisutnost naših najmilijih, uništavajući mnoge emocionalne veze.”
Thaçi je dalje naglasio da je vrlo važno stvoriti institucionalne i pravne mehanizme kako bi se takvi slučajevi rješavali što je prije moguće, izvještava EO.
“Sve dok ne postoje institucionalni i pravni mehanizmi koji će se pozabaviti bilo kojim stimulativnim elementom takvog ponašanja, kao što su zapošljavanje, inkluzija, aspekt nasilja u porodici i svi ti aspekti, ako se ne rješavaju na širi institucionalni način, ne možemo da očekujemo da će se u bliskoj budućnosti ova situacija riješiti ”, zaključio je Thaçi.
(Ekonomia online)
Komentari su isključeni