Dan slobode medija Kosovo dočekuje sa padom na međunarodnim listama

Međunarodni dan slobode medija, koji se obilježava 3. maja, Kosovo dočekuje sa pogoršanom slobodom medija, uglavnom zbog pandemije COVID-19, finansijskih problema i fizičkih napada na novinare koji ostaju nekažnjeni, napominje Fljutura Kusari, advokatica za prava medija.

Dodaje da je na loše stanje u medijima uticao i pogrešni pristup izvršnih vlasti, a kao primjer navodi incident sa internet portalom Insajderi, koji je, kaže ona, eskalirao do te mjere da su interevenisali policija i tužilaštvo naspram prava novinara koji štite svoje izvore.

U najnovijem izvještaju Reportera bez granica o slobodi medija, objavljenom 20. aprila, Kosovo je palo za osam pozicija u odnosu na prošlu godinu i sada se nalazi na 78. mjestu.

U najnovijem izvještaju američkog Stejt departmenta o ljudskim pravima u svijetu za 2020. godinu, u djelu koji govori o slobodi govora i medija na Kosovu, navodi se da postoje vjerodostojni izvještaji da su neki zvaničnici, političari, preduzeća i vjerske grupe pokušali da zastraše predstavnike medija.

Šta plaši novinare?

Gentiana Begoli, predsjednica Udruženja novinara Kosova, navodi da je u posljednje tri godine zabilježen porast slučajeva napada na novinare.

Precizira da je tokom 2018. godine bilo 17 slučajeva na koje je Udruženje novinara reagovalo, u 2019. godini je zabilježen 21 slučaj napada, a u 2020. godini 24 slučaja.

Od početka 2021. godine do sada, Udruženje novinara na Kosovu je reagovalo šest puta i to na fizičke napade, linč i seksistički jezik, ali i zbog prijetnji i ometanje novinara u radu.

Begoli ističe da postoji sporazum sa pravosudnim institucijama da se slučajevi napada na novinare tretiraju kao prioritetni ali se to do sada nije dogodilo.

„Sve naše kolege koje su napadnute zabrinute su zbog rasta broja slučajeva (napada). To ih zapravo obeshrabruje, svaki dan je više prijava slučajeva napada nadležnim institucijama, imajući u vidu da se proces odugovlači ukoliko je napadač jači. Prema tome, svi ovi podaci koji su nedavno objavljeni u međunarodnim izvještajima pokazuju realnu sliku na Kosovu i da se atmosfera u kojoj novinari rade svakim danom pogoršava“, kaže Begoli.

Razlozi pogoršanja situacije
Za ovakvo stanje u kosovskim medijima, Muhamet Jahiri, šef katedre za novinarstvo pri Univerzitetu u Prištini, navodi nekoliko razloga. Kao jedan od glavih on pominje neprijateljsku političku scenu koja se odražava na medije i sa koje dolaze uvredljive riječi, priketnje i fizički napadi. Dodaje da i teška ekonomska situacija, kroz koju prolaze mediji na Kosovu, otežava rad novinara a tu je i situacija sa pandemijom korona virusa.

„Pandemija se koristi za pojačane pritiske na medije, usmeravanje da se podvrgnu različitim političkim ili interesnim grupama”, kaže Muhamet Jarhiri, šef katedre za novinarstvo pri Univerzitetu u Prištini.

To se takođe vidi u izvještaju Reportera bez granica, na osnovu kog je Kosovo palo za osam mjesta. Danas, na Međunarodni dan slobode medija, imamo tešku situaciju za novinare i medije uopšte“, poručuje Jahiri.

Novi, ali i sistematski problem

Fljutura Kusari, advokatica za prava medija, smatra da na Kosovu postoje sistematski problemi ali dodaje da su tu i neki novi problemi sa kojima se suočava medijska scena.

„Na primjer, zlostavljanje putem interneta, posebno nad novinarkama, ali i novinarima uopšte. Ali imamo i sistemskih problema koji se produbljuju, kao što su: finansijsko stanje medija i problem kvaliteta sadržaja. Vjerujem da je glavni problem kod nas nedostatak finansijske samoodrživosti, za koju mediji još uvijek ne mogu da pronađu riješenje – takođe odgovorna je i država – a onda iz toga nastaju i drugi problemi, poput autocenzure, loš kvalitet izvještavanja i ostalo“, kaže Kusari.

Ona podvlači da kao veliki problem ostaju fizički napadi na novinare i nedostatak rezultata u istrazi za te napade.

Prijedlozi za izlaz iz krize

Gentiana Begoli iz Udruženja novinara Kosova navodi da su problemi sa kojima se suočavaju novinari i medijske kuće, predstavljeni na mnogim lokalnim i međunarodnim konferencijama. Zatraženi su, kaže ona, i modaliteti za pronalaženje riješenja, te dodaje da je problematično to što ne mogu da se mešaju u izbor medija kada je u pitanju njihovo finansiranje.

„Pozivamo da se pronađu modaliteti i da se situacija promijeni, imajući u vidu da to narušava naš novinarski rad i kredibilitet medija. Međutim, ono što će vjerovatno biti urađeno u budućnosti je veći doprinos osnaživanju medija koji su finansijski i profesionalno nezavisni, kako bi postavili standard novinarstva u našoj zemlji“, kaže ona.

Da bi se poboljšala atmosfera za novinare koji rade na Kosovu neophodna je veća sloboda medija, navodi Muhamet Jahiri i dodaje da bi sami mediji trebali da vrše pritisak na političare i institucije kako bi ostali nezavisni a ne da “različiti političari igraju ulogu urednika vijesti i da vrše pritisak na novinare ili medije o tome kako treba da izvještavaju”.

„Mediji bi ne bi trebali da tolerišu to, jer ako tako nešto tolerišu vremenom bi u potpunosti izgubili slobodu ali i svoj doprinos u promociji demokratskih vrijednosti u zemlji“, naglašava on.

Kako najviši predstavnici vlasti mogu pomoći?

Fljutura Kusari navodi da bi Vlada Kosova, premijer, poslanici u Skupšti ali i ostali koji se nalaze na važnim funkcijama u institucijama, trebali odmah da počnu sa izradom nacionalne strategije i akcionog plana za zaštitu novinara.

„Ona bi trebala da se zasniva na dva stuba. Dakle, bezbednost novinara i da se smanji zloupotreba interneta. Ukoliko bi se tako nešto dogodilo, onda bi to bio vrlo dobar pokazatelj da je nova Vlada zainteresovana da se situacija slobode govora i slobode medija ne pogoršava a drugo, treba da pokažu da su zainteresovani da se situacija poboljša“, kaže Kusari.

Ona podvlači da će, ukoliko Vlada ne preduzme ništa po pitanju slobode medija, Kosovo završiti na listi zemalja u kojima je gotovo nemoguće biti novinar.

Tokom 2020. godine, prema podacima Kancelarije glavnog državnog tužioca, prijavljeno je 35 slučajeva napada na novinare i prijetnje, a optužnice su podignute samo u pet slučajeva.

U 14 slučajeva krivični postupak uopšte nije pokrenut, jer novinari slučajeve nisu prijavili policiji ili tužilaštvu ili jednostavno tužilac nije pronašao elemente krivičnog djela.

Dok su za 17 drugih slučajeva u toku postupci verifikacije informacija, za neke je u toku istraga nakon čega ćemo znati da li će optužnica biti podignuta ili će se prekinuti istraga. Samo za jedan slučaj iz 2020. godine je donijeta presuda.

(Radio Slobodna Evropa)