Prošlo je tačno šest godina od pokušaja vojnog puča od strane terorističke organizacije FETO. Godišnjica pobjede turskog naroda protiv ovog podlog čina svakog 15. jula se obilježava kao praznik „Demokratije i nacionalnog jedinstva“. Turska se danas na 6. godišnjicu pobjede prisjeća šehida koji su dali svoje živote za domovinu i bajrak.
Nizom prigodnih događaja u Turskoj obilježeva se šesta godišnjica od pokušaja vojnog udara tokom kojeg je teroristička organizacija FETO pokušala srušiti demokratski poredak u Turskoj i to posredstvom terorista koje je prethodno infiltrirala unutar oružanih snaga, a koji su na vlastiti narod otvorili vatru iz oružja koje su im narod i država povjerili.
Šta se dešavalo tog 15. jula 2016.?
FETO i njegovi članovi infiltrirani u vojsku, policiju i druge institucije su tokom krvavog pokušaja vojnog udara 15. jula 2016. godine pokazali svoje pravo terorističko lice i namjere te su ubili najmanje 251 osobu.
Pokušaj vojnog udara osujećen je i spriječen nakon što je narod Turske na poziv predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana hrabro izašao na ulice i trgove i branio demokraciju i domovinu od pučista.
Istragom je utvrđeno da je početak pokušaja vojnog udara prvobitno planiran za 3.00 sati 16. jula, ali su teroristi panično napad na ustavni poredak Turske pokrenuli u 20.30 sati 15. jula. Ankara se našla u žiži zbivanja te krvave noći sa 15. na 16. juli 2016. godine.
Teroristi FETO-a su pokušaj vojnog udara vodili iz zračne baze Akinci kod Ankare, a među brojnim zarobljenim oficirima bili su i generalni sekretar ureda turskog predsjednika Fahti Kasirga i načelnik Generalštaba turske vojske Hulusi Akar.
Pučisti su tokom pokušaja državnog koristili tenkove, oklopna vozila i oružje turske vojske, a teroristi FETO-a infiltrirani u zračne snage turske vojske te noći su, između ostalih lokacija, bombardirali i zgradu Velike narodne skupštine Republike Turske, Predsjedničku palatu, sjedište policije i Turksata.
Prema podacima koje je analizirao novinar AA, u pokušaju vojnog udara učestvovalo je više od 8.000 terorista infiltriranih unutar vojske, 35 vojnih aviona, tri broda, 37 helikoptera, 74 tenka, 246 oklopnih vozila i blizu 4.000 pušaka i drugih lakih oružja.
Pokušaj vojnog udara rukovođen iz baze Akinci ostao je upamćen kao tamna noć i mrlja u historiji Republike Turske.
Iako su pučisti niskim letovima aviona iznad gradova, a posebno Ankare i Istanbula, kao i izvoženjem tenkova i oklopnjaka na ulice pokušali izazvati strah i što brže pokoriti Tursku, narod te zemlje je izašao na ulice i trgove i zlatnim slovima u historiji ispisao epski otpor.
Pokušaj puča počeo ranije od planiranog
Oficir iz Komande kopnenog zrakoplovstva turske vojske je u 16.16 sati 15. jula 2016. godine posjetio sjedište turske Nacionalne obavještajne službe (MIT) i obavijestio nadležne da ima saznanje da teroristi FETO infiltrirani unutar turske vojske planiraju uskoro izvesti napad na pratnju i zarobiti šefa MIT-a Hakana Fidana. Službenici MIT-a su o tome obavijestili drugog čovjeka Generalštaba generala Yasara Gulera, a Fidan i jedan njegov zamjenik su uskoro odvojeno stigli u sjedište Generalštaba.
Vidjevši da se nešto dešava u Generalštabu, FETO pučisti su panično reagirali i u 20.30 sati pokrenuli pokušaj vojnog udara, a što je prvobitno planirano za 3.00 sata poslije ponoći.
U trenucima kada je čelnik MIT-a Fidan napustio kompleks Generalštaba, iz zračne baze Akinci autobusom su ka Generalštabu krenula 33 pripadnika Komande specijalnih snaga koji su učestvovali u pokušaju puča.
Tadašnji šef Odjela za strateške poslove Generalštaba Mehmet Disli je u 21.00 sat načelniku Generalštaba Akaru saopćio da je operacija vojnog udara počela i da su pučisti krenuli da zauzmu sve redom. Akar je reagirao na te riječi i kazao da neće podržati pokušaj udara, nakon čega su mu pučisti povezima zatvorili usta i nos, a ruke vezali plastičnim vezicama.
FETO teroristi infiltrirani u uniforme Komande specijalnih snaga su u sjedištu Generalštaba zarobili tadašnjeg komandanta kopnenih snaga Saliha Zekija Colaka, generale Ihsana Uyara i oficira Yunusa Cana. Colakov pratilac Bulent Aydin ubijen je kada se pokušao usprotiviti pučistima.
U tim trenucima avioni su iznad Ankare vršili niska prelijetanja koja su izazivala veliku pometnju u glavnom gradu Turske. Pokušaju puča priključile su se hiljade pučista i iz drugih vojnih baza i kasarni.
Tadašnji premijer Turske Yildirim saopćio javnosti vijest o pokušaju vojnog udara
U trenucima kada su se svi pitali šta se dešava i čemu tolike vojne aktivnosti, tadašnji premijer Turske Binali Yildirim je u televizijskom programu u 23.02 sati javnosti saopćio da je u toku pokušaj vojnog udara te je dodao da će svi odgovorni za taj nelegalan čin biti žestoko kažnjeni.
Minut kasnije pučisti su helikopterom iz Generalštaba u bazu Akinci prebacili zarobljenog načelnika Generalštaba Akara. U bazu Akinci kod Ankare pučisti su doveli i brojne druge zarobljene visoke vojne zvaničnike poput generalnog sekretara Predsjedništva Fahrija Kasirge, donačelnika Generalštaba Yasara Gulera, komandanta žandarmerije Galipa Mendija, komandanta zračnih snaga Abidina Unala i drugih.
Pučisti su zarobili i šefa Odjela turske policije za antiterorizam Turguta Aslana i njegovu pratnju koji su posjetili sjedište žandarmerije kako bi se raspitali o vojnim aktivnostima.
U jeku tih dešavanja pučisti su u 23.18 sati avionom F-16 bombardirali Odjel turske specijalne policije u mjestu Golbasi, gdje je ubijeno sedam, a ranjeno pet osoba.
U prvim sekundama 16. jula te 2016. godine pučisti su bombardirali i Odjel turske policije za specijalne operacije koji se također nalazi u Golbasiju, a u kojem su ubijena 44, a ranjeno 36 policajaca.
Uslijedio je napad helikopterima na kompleks MIT-a, a pučisti su došli u sjedište Turske radio-televizije (TRT) i primorali spikere da uživo u programu pročitaju proglas o vojnom udaru.
Narod izašao na ulice i trgove
Turski predsjednik Erdogan se u 00.24 sata telefonom javio u program televizije CNN Turk i potvrdio da je riječ o pokušaju vojnog udara kojeg izvodi manji dio vojske kojima rukovode paralelne strukture. Erdogan je prije toga evakuisan iz hotela u Marmarisu, gdje je boravio sa porodicom, a gdje je prethodno upućen tim FETO-ovih terorista s ciljem da ubiju ili zarobe predsjednika.
Erdogan je pozvao turske građane da izađu na ulice i trgove i suprotstave se pučistima, a narod je poslušao poziv i počeo se okupljati na ulicama i trgovima širom te zemlje, uključujući i trgove kod Generalštaba, Predsjedničke palate, sjedišta vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti) i Komande žandarmerije. Goloruki ljudi na ulicama su se suprotstavili naoružanim pučistima.
Građani su blokirali put i konvoju pučista koji je iz kasarne u Polatliju krenuo ka Ankari, a pučisti su ubili osam građana koji su bili među masom koja se okupila ispred baze Akinci.
Naoružani vojni avioni i dalje su polijetali iz baze Akinci i niskim preletima iznad grada su probijali zvučni zid kako bi zastrašili narod koji im je u tim trenucima blokirao ulice i trgove širom Turske. Pučisti su u Generalštab helikopterima dopremili i polaznike vojne akademije.
Uslijedio je napad kojeg su pučisti izveli helikopterom na sjedište Turksata u Golbasiju, a s ciljem prekida satelitskog emitiranja iz Turske. Ubijena su dva službenika Turksata.
U 00.56 i 01.08 sati uslijedila su nova bombardirana Direkcije turske policije. Dvije osobe su ubijene, a 39 je ranjeno. Pučisti su tenkovima došli pred sjedište policije i ubili još osam građana koji su se protivili pučističkom napadu.
Historijski zadatak za Halisdemira
Bivši brigadni general Semih Terzi je sa pučistima iz reda specijalnih snaga iz Diyarbakira u Ankaru avionom stigao u 01.13 i to u namjeri da zauzmu sjedište Komande specijalnih snaga u Golbasiju.
Komandant specijalnih snaga Zekai Aksakalli je tom prilikom oficiru Omeru Halisdemiru naredio da ubije Terzija za kojeg je kazao da je izdajnik i pučist. Halisdemir je ubio generala Terzija koji je došao u sjedište specijalnih snaga, a pučisti iz Terzijeve pratnje su ubili Halisdemira.
Taj čin oficira Omera Halisdemira je promijenio tok pokušaja vojnog udara i postao simbol otpora protiv pučista.
Sazvana vanredna sjednica turskog parlamenta
Vanredna sjednica Velike narodne skupštine Republike Turske počela je u 01.39 sati i prisustvovali su joj zastupnici iz reda svih parlamentarnih stranaka koji su na taj način stali u odbranu demokracije i ustavnog poretka Turske.
Građani su u tim trenucima blokirali puteve pučistima i doslovno goloruki se penjali na tenkove i oklopnjake, a uspjeli su u 02.21 sat ući i u kompleks Generalštaba, nakon čega su pučisti otvorili vatru na njih.
Na građane su pučisti otvorili vatru i iz helikoptera, a prvi takvi napadi dogodili su se ispred Generalštaba i sjedišta žandarmerije gdje je ubijeno najmanje 38 osoba.
U tim trenucima je avion F-16 sa udaljenosti od svega nekoliko stotina metara od Generalštaba ispalio projektile na zgradu turskog parlamenta u kojem se održavala vanredna sjednica.
U tim trenucima su legitimne turske snage počele hapsiti pučiste koji su pokušavali zauzeti sjedište TRT-a, a televizijski program je u 03.00 sati vraćen pod kontrolu uredništva te televizije.
Pučisti su potom ponovo bombardirali zgradu parlamenta i Turksata. U parlamentu su ranjene 32 osobe, a naknadnim uviđajem je utvrđeno da je na zgradi parlamenta pričinjena materijalna šteta od 20 miliona lira.
Tadašnji ministar pravde Turske Bekir Bozdag se u tim momentima obraćao turskom parlamentu i pozvao zastupnike da ostanu u dvorani i ne idu u sklonište jer bi to bila loša poruka građanima koji su hrabro izašli na ulice i trgove.
“Ljudi bi rekli da se parlament prepao pučista. Mi ćemo ovdje ostati i umrijeti ćemo ovdje ako treba“, poručio je Bozdag.
Turske snage su hapsile sve više pučista, a u 04.29 sati presječen je dovod struje u bazu Akinci koja je bila sjedište iz kojeg su pučisti dirigirali izdajničkim pokušajem vojnog udara.
Predsjednička palata bila meta pučista
U prvim trenucima nakon svitanja pučisti su izveli napad na Predsjedničku palatu. Pučisti piloti su avionima F-16 bombardirali i raskrsnicu i most u blizini palate gdje je ubijeno 15, a ranjeno sedam osoba.
I u jutarnjim satima 16. jula te 2016. godine pučisti su niskim letovima izazivali veliku buku u Ankari. Nasuprot tome, piloti turske vojske koji nisu učestvovali u pokušaju vojnog udara izveli su zračne napade na pistu baze Akinci i tako spriječili dalje polijetanje pučističkih aviona.
Kao rezultat borbe turskog naroda i policije, načelnik Generalštaba Akar je oslobođen u 8.26 sati i helikopterom prebačen iz baze Akinci u palatu Cankaya.
Specijalne policijske snage su u tim trenucima oslobodile i sjedite žandarmerije. Pučisti su shvatili da je pokušaj vojnog udara bio neuspješan i počeli su izlaziti iz Generalštaba i predavati se policiji.
Specijalna policija je potom oslobodila i sjedište Generalštaba, a premijer Yildirim je u vladinu palatu Cankaya došao u 12.57 sati.
On je tom prilikom službeno saopćio da je spriječen pokušaj vojnog udara, a s njim su pred kamere stali i načelnik Generalštaba Akar, ministar unutrašnjih poslova Efkan Ala, ministar odbrane Fikri Isik i ministar pravde Turske Bekir Bozdag.
Terorističku organizaciju Fetullahci (FETO) predvodi Fetullah Gulen, nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije izručenje je Turska zvanično zatražila od SAD-a.
Članovi te terorističke organizacije godinama su, namještanjem ispita, napredovali u službi, infiltrirajući se tako u institucije države. Potom su, najprije u decembru 2013. godine, pristalice FETO-a u pravosuđu Turske montiranim procesom o navodnoj korupciji pokušali procesuirati brojne visoke zvaničnike.
Istraga u vezi s terorističkom organizacijom FETO pokazala je da se radi o globalnoj mreži koja ne predstavlja opasnost samo Turskoj, nego i svakoj drugoj zemlji u kojoj je aktivna. Na to su u više navrata i ukazivali turski zvaničnici. Tokom pokušaja puča u Turskoj poginula je 251, a ranjeno oko 2.200 osoba.
