Šefovi države za masakr Pokleka i Čikatova: Bio je genocid

Institucionalni lideri države, predsjednica Vjosa Osmani, predsjednik Skupštine Gljauk Konjufca, premijer Aljbin Kurti i predstavnici političkih partija, odali su pomen žrtvama masakra u Pokleku i Čikatovu u Glogovcu, kada su pre 24 godine srpske snage ubile 77 albanskih civila. Prema njihovim riječima, ovaj masakr ukazuje na genocid srpske države na Kosovu.

Predsjednica Osmani je rekla da je ovo jedan od najtužnijih dana komemoracije žrtvama rata na Kosovu.

„Ovde u Pokleku desio se pravi holokaust. Kao što znate, oko 54 člana porodice Mućoli, Eljšani i drugih porodica, uglavnom žena i djece, u stvari većina djece, prvo je pogubljeno, a zatim dva puta spaljeno kako bi se eliminisali tragovi ovog gnusnog zločina srpskih snaga na Kosovu”, rekla je ona.

Prema riječima predsjednice Osmani, ovo je jedan od dokaza da je srpski režim namjeravao nestanak Albanaca“, izjavila je Osmani.

Predsjednica je dodala da ovaj masakr, kao i onaj u Starom Čikatovu, dokazuju brutalnost ovog režima. Ona je rekla i da su to i bolna svjedočanstva kako za sve ove žrtve još uvek nema pravde.

„Osobe koje su naručile masakr u Pokleku se znaju imenima i prezimenima. Za njih su prikupljeni dokazi, ali sadašnji režim u Srbiji, nažalost, ne donosi pravdu. A oni koji su naručili ove masakre bivaju nagrađeni još višim pozicijama u srpskoj policiji”, rekla je Osmani, dodajući da se mentalitet negiranja ovog genocida i dalje nastavlja”.

Konjufca: I posle 24 godine kriminalci su i dalje slobodni

Predsjednik parlamenta Gljauk Konjufca rekao da je ovaj dan komemoracije dan bola, ali i ponosa, jer zahvaljujući njihovoj krvi danas Kosovo uživa slobodu. Ali nikada nećemo stati u red da tražimo pravdu“, izjavio je on.

Konjufca je rekao da su u selu Poklek i Čikatovo u Glogovcu srpska vojska i policija izvršile težak zločin genocida, ubivši i masakrirajući 77 nenaoružanih albanskih civila, među kojima su djeca i mladići i djevojke, muškarci, žene i starci, od Ljirije koja je imala šest mjeseci do starih osoba sa 75 godina. Većinu leševa su spalili“, izjavio je Konjufca.

Čak i nakon 24 godine, kriminalci su i dalje slobodni, rekao je on.

„Pravda je suština demokratskog društva i naša je dužnost da obezbedimo da zločini počinjeni protiv čovječnosti prate svoj pravni put i dobiju kaznu koju zaslužuju“, izjavio je Konjucfa.

Kurti: Ovaj masakr je živi dokaz genocida

Premijer Aljbin Kurti smatrao je ovaj masakr ratnim zločinom i srpskim genocidom nad Albancima.

„Nije bilo dovoljno samo ubiti, već je usledilo i paljenje, jer je njihov plan bio istrebljenje. Ovaj masakr je živi dokaz genocida, to je ratni zločin i protiv čovečnosti, a za to je potrebna državna i međunarodna kazna”, rekao je Kurti.

Premijer Kurti je istakao da će se sljedećeg mjeseca navršiti četiri godine od kada je Skupština Kosova omogućila da Državno tužilaštvo, specijalni tužioci, prate, a potom i pravosudni sistem sudi srpskim zločincima u odsustvu.

„Dakle, sljedećeg mjeseca biće četiri godine otkako postoji takva prilika. A za ove zločine počinjene tokom rata, a to su i genocid, i zločini protiv čovječnosti, i ratni zločini, treba da postoji pravda za žrtve, ali i državna i međunarodna kazna za one koji su ih pogubili i za one koji su naredili“, rekao je on.

Nakon odavanja počasti, premijer Kurti je obišao kuću-muzej u kojoj su 17. aprila 1999. godine, prije 24 godine, srpske snage ubile 54 nedužna građanina. 25 ubijenih bilo je mlađe od 18 godina. Od toga, 18 osoba su bila djeca, mlađa od 12 godina. Među njima pet beba od šest mjeseci do dvije godine. Ljirije Mućoli je imala samo šest mjeseci.

Preživeli članovi porodica ispričali su kako su albanski civili, iz porodica Mućoli, Eljšani, Caraku i Hodža, napuštali svoje domove, ali im je srpska policija naredila da se vrate, ispalila ručne bombe u prostorije u kojima su boravili, a potom ih streljali rafalima mitraljeza. I na kraju su spalili njihova tijela, koja su, u nemogućnosti da se identifikuju, sahranjena u zajedničku grobnicu.

(RTKLive)