Connect with us

Svijet

Osam godina od krvavog pokušaja državnog udara u Turskoj

Objavljeno

-

Danas se navršava tačno osam godina od pokušaja vojnog puča od strane terorističke organizacije FETO. Godišnjica pobjede turskog naroda protiv ovog podlog čina svakog 15. jula se obilježava kao praznik „Demokratije i nacionalnog jedinstva“. Turska se danas na 8. godišnjicu pobjede prisjeća šehida koji su dali svoje živote za domovinu i bajrak.

Nizom prigodnih događaja u Turskoj obilježeva se osma godišnjica od pokušaja vojnog udara tokom kojeg je teroristička organizacija FETO pokušala srušiti demokratski poredak u Turskoj i to posredstvom terorista koje je prethodno infiltrirala unutar oružanih snaga, a koji su na vlastiti narod otvorili vatru iz oružja koje su im narod i država povjerili.

Šta se dešavalo tog 15. jula 2016.?

FETO i njegovi članovi infiltrirani u vojsku, policiju i druge institucije su tokom krvavog pokušaja vojnog udara 15. jula 2016. godine pokazali svoje pravo terorističko lice i namjere te su ubili najmanje 251 osobu.

Pokušaj vojnog udara osujećen je i spriječen nakon što je narod Turske na poziv predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana hrabro izašao na ulice i trgove i branio demokraciju i domovinu od pučista.

Istragom je utvrđeno da je početak pokušaja vojnog udara prvobitno planiran za 3.00 sati 16. jula, ali su teroristi panično napad na ustavni poredak Turske pokrenuli u 20.30 sati 15. jula. Ankara se našla u žiži zbivanja te krvave noći sa 15. na 16. juli 2016. godine.

Teroristi FETO-a su pokušaj vojnog udara vodili iz zračne baze Akinci kod Ankare, a među brojnim zarobljenim oficirima bili su i generalni sekretar ureda turskog predsjednika Fahti Kasirga i načelnik Generalštaba turske vojske Hulusi Akar.

Pučisti su tokom pokušaja državnog koristili tenkove, oklopna vozila i oružje turske vojske, a teroristi FETO-a infiltrirani u zračne snage turske vojske te noći su, između ostalih lokacija, bombardirali i zgradu Velike narodne skupštine Republike Turske, Predsjedničku palatu, sjedište policije i Turksata.

Prema podacima koje je analizirao novinar AA, u pokušaju vojnog udara učestvovalo je više od 8.000 terorista infiltriranih unutar vojske, 35 vojnih aviona, tri broda, 37 helikoptera, 74 tenka, 246 oklopnih vozila i blizu 4.000 pušaka i drugih lakih oružja.

Pokušaj vojnog udara rukovođen iz baze Akinci ostao je upamćen kao tamna noć i mrlja u historiji Republike Turske.

Iako su pučisti niskim letovima aviona iznad gradova, a posebno Ankare i Istanbula, kao i izvoženjem tenkova i oklopnjaka na ulice pokušali izazvati strah i što brže pokoriti Tursku, narod te zemlje je izašao na ulice i trgove i zlatnim slovima u historiji ispisao epski otpor.

Pokušaj puča počeo ranije od planiranog

Oficir iz Komande kopnenog zrakoplovstva turske vojske je u 16.16 sati 15. jula 2016. godine posjetio sjedište turske Nacionalne obavještajne službe (MIT) i obavijestio nadležne da ima saznanje da teroristi FETO infiltrirani unutar turske vojske planiraju uskoro izvesti napad na pratnju i zarobiti šefa MIT-a Hakana Fidana. Službenici MIT-a su o tome obavijestili drugog čovjeka Generalštaba generala Yasara Gulera, a Fidan i jedan njegov zamjenik su uskoro odvojeno stigli u sjedište Generalštaba.

Vidjevši da se nešto dešava u Generalštabu, FETO pučisti su panično reagirali i u 20.30 sati pokrenuli pokušaj vojnog udara, a što je prvobitno planirano za 3.00 sata poslije ponoći.

U trenucima kada je čelnik MIT-a Fidan napustio kompleks Generalštaba, iz zračne baze Akinci autobusom su ka Generalštabu krenula 33 pripadnika Komande specijalnih snaga koji su učestvovali u pokušaju puča.

Tadašnji šef Odjela za strateške poslove Generalštaba Mehmet Disli je u 21.00 sat načelniku Generalštaba Akaru saopćio da je operacija vojnog udara počela i da su pučisti krenuli da zauzmu sve redom. Akar je reagirao na te riječi i kazao da neće podržati pokušaj udara, nakon čega su mu pučisti povezima zatvorili usta i nos, a ruke vezali plastičnim vezicama.

FETO teroristi infiltrirani u uniforme Komande specijalnih snaga su u sjedištu Generalštaba zarobili tadašnjeg komandanta kopnenih snaga Saliha Zekija Colaka, generale Ihsana Uyara i oficira Yunusa Cana. Colakov pratilac Bulent Aydin ubijen je kada se pokušao usprotiviti pučistima.

U tim trenucima avioni su iznad Ankare vršili niska prelijetanja koja su izazivala veliku pometnju u glavnom gradu Turske. Pokušaju puča priključile su se hiljade pučista i iz drugih vojnih baza i kasarni.

Tadašnji premijer Turske Yildirim saopćio javnosti vijest o pokušaju vojnog udara

U trenucima kada su se svi pitali šta se dešava i čemu tolike vojne aktivnosti, tadašnji premijer Turske Binali Yildirim je u televizijskom programu u 23.02 sati javnosti saopćio da je u toku pokušaj vojnog udara te je dodao da će svi odgovorni za taj nelegalan čin biti žestoko kažnjeni.

Minut kasnije pučisti su helikopterom iz Generalštaba u bazu Akinci prebacili zarobljenog načelnika Generalštaba Akara. U bazu Akinci kod Ankare pučisti su doveli i brojne druge zarobljene visoke vojne zvaničnike poput generalnog sekretara Predsjedništva Fahrija Kasirge, donačelnika Generalštaba Yasara Gulera, komandanta žandarmerije Galipa Mendija, komandanta zračnih snaga Abidina Unala i drugih.

Pučisti su zarobili i šefa Odjela turske policije za antiterorizam Turguta Aslana i njegovu pratnju koji su posjetili sjedište žandarmerije kako bi se raspitali o vojnim aktivnostima.

U jeku tih dešavanja pučisti su u 23.18 sati avionom F-16 bombardirali Odjel turske specijalne policije u mjestu Golbasi, gdje je ubijeno sedam, a ranjeno pet osoba.

U prvim sekundama 16. jula te 2016. godine pučisti su bombardirali i Odjel turske policije za specijalne operacije koji se također nalazi u Golbasiju, a u kojem su ubijena 44, a ranjeno 36 policajaca.

Uslijedio je napad helikopterima na kompleks MIT-a, a pučisti su došli u sjedište Turske radio-televizije (TRT) i primorali spikere da uživo u programu pročitaju proglas o vojnom udaru.

Narod izašao na ulice i trgove

Turski predsjednik Erdogan se u 00.24 sata telefonom javio u program televizije CNN Turk i potvrdio da je riječ o pokušaju vojnog udara kojeg izvodi manji dio vojske kojima rukovode paralelne strukture. Erdogan je prije toga evakuisan iz hotela u Marmarisu, gdje je boravio sa porodicom, a gdje je prethodno upućen tim FETO-ovih terorista s ciljem da ubiju ili zarobe predsjednika.

Erdogan je pozvao turske građane da izađu na ulice i trgove i suprotstave se pučistima, a narod je poslušao poziv i počeo se okupljati na ulicama i trgovima širom te zemlje, uključujući i trgove kod Generalštaba, Predsjedničke palate, sjedišta vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti) i Komande žandarmerije. Goloruki ljudi na ulicama su se suprotstavili naoružanim pučistima.

Građani su blokirali put i konvoju pučista koji je iz kasarne u Polatliju krenuo ka Ankari, a pučisti su ubili osam građana koji su bili među masom koja se okupila ispred baze Akinci.

Naoružani vojni avioni i dalje su polijetali iz baze Akinci i niskim preletima iznad grada su probijali zvučni zid kako bi zastrašili narod koji im je u tim trenucima blokirao ulice i trgove širom Turske. Pučisti su u Generalštab helikopterima dopremili i polaznike vojne akademije.

Uslijedio je napad kojeg su pučisti izveli helikopterom na sjedište Turksata u Golbasiju, a s ciljem prekida satelitskog emitiranja iz Turske. Ubijena su dva službenika Turksata.

U 00.56 i 01.08 sati uslijedila su nova bombardirana Direkcije turske policije. Dvije osobe su ubijene, a 39 je ranjeno. Pučisti su tenkovima došli pred sjedište policije i ubili još osam građana koji su se protivili pučističkom napadu.

Historijski zadatak za Halisdemira

Bivši brigadni general Semih Terzi je sa pučistima iz reda specijalnih snaga iz Diyarbakira u Ankaru avionom stigao u 01.13 i to u namjeri da zauzmu sjedište Komande specijalnih snaga u Golbasiju.

Komandant specijalnih snaga Zekai Aksakalli je tom prilikom oficiru Omeru Halisdemiru naredio da ubije Terzija za kojeg je kazao da je izdajnik i pučist. Halisdemir je ubio generala Terzija koji je došao u sjedište specijalnih snaga, a pučisti iz Terzijeve pratnje su ubili Halisdemira.

Taj čin oficira Omera Halisdemira je promijenio tok pokušaja vojnog udara i postao simbol otpora protiv pučista.

Sazvana vanredna sjednica turskog parlamenta

Vanredna sjednica Velike narodne skupštine Republike Turske počela je u 01.39 sati i prisustvovali su joj zastupnici iz reda svih parlamentarnih stranaka koji su na taj način stali u odbranu demokracije i ustavnog poretka Turske.

Građani su u tim trenucima blokirali puteve pučistima i doslovno goloruki se penjali na tenkove i oklopnjake, a uspjeli su u 02.21 sat ući i u kompleks Generalštaba, nakon čega su pučisti otvorili vatru na njih.

Na građane su pučisti otvorili vatru i iz helikoptera, a prvi takvi napadi dogodili su se ispred Generalštaba i sjedišta žandarmerije gdje je ubijeno najmanje 38 osoba.

U tim trenucima je avion F-16 sa udaljenosti od svega nekoliko stotina metara od Generalštaba ispalio projektile na zgradu turskog parlamenta u kojem se održavala vanredna sjednica.

U tim trenucima su legitimne turske snage počele hapsiti pučiste koji su pokušavali zauzeti sjedište TRT-a, a televizijski program je u 03.00 sati vraćen pod kontrolu uredništva te televizije.

Pučisti su potom ponovo bombardirali zgradu parlamenta i Turksata. U parlamentu su ranjene 32 osobe, a naknadnim uviđajem je utvrđeno da je na zgradi parlamenta pričinjena materijalna šteta od 20 miliona lira.

Tadašnji ministar pravde Turske Bekir Bozdag se u tim momentima obraćao turskom parlamentu i pozvao zastupnike da ostanu u dvorani i ne idu u sklonište jer bi to bila loša poruka građanima koji su hrabro izašli na ulice i trgove.

“Ljudi bi rekli da se parlament prepao pučista. Mi ćemo ovdje ostati i umrijeti ćemo ovdje ako treba“, poručio je Bozdag.

Turske snage su hapsile sve više pučista, a u 04.29 sati presječen je dovod struje u bazu Akinci koja je bila sjedište iz kojeg su pučisti dirigirali izdajničkim pokušajem vojnog udara.

Predsjednička palata bila meta pučista

U prvim trenucima nakon svitanja pučisti su izveli napad na Predsjedničku palatu. Pučisti piloti su avionima F-16 bombardirali i raskrsnicu i most u blizini palate gdje je ubijeno 15, a ranjeno sedam osoba.

I u jutarnjim satima 16. jula te 2016. godine pučisti su niskim letovima izazivali veliku buku u Ankari. Nasuprot tome, piloti turske vojske koji nisu učestvovali u pokušaju vojnog udara izveli su zračne napade na pistu baze Akinci i tako spriječili dalje polijetanje pučističkih aviona.

Kao rezultat borbe turskog naroda i policije, načelnik Generalštaba Akar je oslobođen u 8.26 sati i helikopterom prebačen iz baze Akinci u palatu Cankaya.

Specijalne policijske snage su u tim trenucima oslobodile i sjedite žandarmerije. Pučisti su shvatili da je pokušaj vojnog udara bio neuspješan i počeli su izlaziti iz Generalštaba i predavati se policiji.

Specijalna policija je potom oslobodila i sjedište Generalštaba, a premijer Yildirim je u vladinu palatu Cankaya došao u 12.57 sati.

On je tom prilikom službeno saopćio da je spriječen pokušaj vojnog udara, a s njim su pred kamere stali i načelnik Generalštaba Akar, ministar unutrašnjih poslova Efkan Ala, ministar odbrane Fikri Isik i ministar pravde Turske Bekir Bozdag.

Terorističku organizaciju Fetullahci (FETO) predvodi Fetullah Gulen, nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije izručenje je Turska zvanično zatražila od SAD-a.

Članovi te terorističke organizacije godinama su, namještanjem ispita, napredovali u službi, infiltrirajući se tako u institucije države. Potom su, najprije u decembru 2013. godine, pristalice FETO-a u pravosuđu Turske montiranim procesom o navodnoj korupciji pokušali procesuirati brojne visoke zvaničnike.

Istraga u vezi s terorističkom organizacijom FETO pokazala je da se radi o globalnoj mreži koja ne predstavlja opasnost samo Turskoj, nego i svakoj drugoj zemlji u kojoj je aktivna. Na to su u više navrata i ukazivali turski zvaničnici. Tokom pokušaja puča u Turskoj poginula je 251, a ranjeno oko 2.200 osoba.