Kosovo
Na Kosovu 534 nezaposlena ljekara, dok ih 611 radi u Njemačkoj
Iako je tokom ove godine na Kosovu licencirano više od hiljadu ljekara, njih 534 trenutno se vodi kao nezaposleno. Istovremeno, broj ljekara porijeklom s Kosova koji rade u Njemačkoj dostigao je 611, pokazuju podaci koje je objavila Koha.
Dok premijer Kosova Albin Kurti tvrdi da se ljekari vraćaju u zemlju, studenti Medicinskog fakulteta upozoravaju da nedostatak radnih mjesta i ograničene mogućnosti za specijalizaciju i dalje podstiču mlade medicinske kadrove na odlazak.
Prema podacima Ljekarske komore Kosova, na evidenciji nezaposlenih nalazi se 534 ljekara.
U periodu od 2022. do 2025. godine licencirano je ukupno 5.224 ljekara, odnosno u prosjeku 1.306 godišnje. Samo tokom prvih deset mjeseci 2026. godine licencirana su još 1.042 ljekara.
S druge strane, bilježi se pad broja ljekara koji od Ljekarske komore traže dokumentaciju potrebnu za zaposlenje u inostranstvu. Njihov broj smanjen je sa 211 u 2022. godini na 95 u 2025. godini. Tokom 2026. godine, do sada su 91 ljekar zatražio izdavanje odgovarajućeg certifikata.
„Jedan od pokazatelja koji se može koristiti za praćenje odlaska ljekara s Kosova jeste broj zahtjeva za izdavanje certifikata o etičkoj i profesionalnoj prošlosti. Ovaj dokument predstavlja osnovni uslov za članove Ljekarske komore Kosova koji žele zaposlenje u inostranstvu“, navodi se u odgovoru Komore koji prenosi Koha.
Podaci Savezne ljekarske komore Njemačke pokazuju da je tokom 2025. godine u toj zemlji bilo ukupno 611 ljekara porijeklom s Kosova, od kojih je 568 bilo profesionalno aktivno. Većina, njih 500, radila je u bolnicama.
Broj ljekara s Kosova zaposlenih u Njemačkoj kontinuirano raste. Dok ih je 2015. godine bilo 191, deset godina kasnije taj broj dostigao je 611.
Ipak, premijer Albin Kurti nedavno je predstavio drugačiju sliku, tvrdeći da se ljekari ne iseljavaju, već vraćaju na Kosovo.
„Samo tokom 2025. godine, 171 ljekar vratio se da živi i radi na Kosovu. Poželjeli smo dobrodošlicu svima koji su odlučili da ovdje nastave svoj život i profesionalnu karijeru. Cijenimo i doprinos kolega koji rade u inostranstvu, ali se povremeno vraćaju u domovinu kako bi držali predavanja, obučavali mlade ljekare ili sarađivali s našim medicinskim timovima“, izjavio je Kurti.
Ova izjava izazvala je brojne reakcije, a među onima koji su ukazali na probleme u zdravstvenom sistemu nalaze se i studenti Medicinskog fakulteta.
Oni su prije mjesec dana Vladi uputili nekoliko zahtjeva, posebno ističući nedostatak mogućnosti za zapošljavanje nakon završetka studija, kao i ograničen broj specijalizacija.
„Velika većina studenata, kada bi imala mogućnost zaposlenja i specijalizacije, radije bi ostala na Kosovu. Međutim, ono što se trenutno nudi mladim ljekarima je zabrinjavajuće. Čak i nakon zaposlenja, mogućnosti za specijalizaciju u pojedinim oblastima ostaju veoma ograničene, uprkos njihovom profesionalnom i akademskom usavršavanju.
Konkursi za specijalizaciju koje raspisuje Ministarstvo zdravstva nisu dovoljni i ne predstavljaju rješenje. Problem je u samom sistemu, koji zahtijeva sveobuhvatnu reformu“, navodi se u zahtjevima Studentskog savjeta Medicinskog fakulteta.
Dodatnu sliku stanja na tržištu rada pružaju podaci Agencije za zapošljavanje Kosova. Prema njihovoj evidenciji, do oktobra 2026. godine među registrovanim osobama koje traže posao u zdravstvenom sektoru nalazila su se 2.004 ljekara različitih specijalnosti.