“Niko nema pravo da svojoj djeci i unucima ne prenese i ostavi u amanet našu vjeru islam, naše pjesme, nošnju, običaje, jezik. Ako to uradimo, bićemo prokleti na ovom, a i na budućem svijetu”. Autori Monografije Kruševo, Sadik i Admir Idrizi.

Ovih dana je iz štamparije “Grafoprint” iz Prištine izašla “Monografija Kruševa (Gora)”, izdavački poduhvat UTILIS-a iz Prizrena. Ovo koautorsko djelo lingviste, etnologa i književnika dr. Sadika Idrizija te profesora historije Admira Idrizija, po mnogu čemu je jedinstveno i s obzirom na njegovu obimnost, sveobuhvatnost i veoma kvalitetno obrađenu građu jednog naselja, s pravom se može svrstati među kapitalnim djelima.  

“Monografija Kruševa (Gora)” na najbolji način poštujući u potpunosti metodologiju naučno-istraživačkog rada, otrgnula je od zaborava mnoge događaje vezane za ovo naselje, ali i Goru u cjelini, pa je dobra primarna osnova za dalja istraživanja ne samo historičarima, nego i geografima, lingvistima, etnolozima i mnogim istraživačima različitih akademskih disciplina.

U Predgovoru autora, između ostalog, naglašavaju da je ‘…Monografija Kruševo nastala iz ljubavi prema rodnom selu, ali i iz potrebe da se kroz riječi dokumenta i fotografije, na jednom mjestu nađe sve što ovo naselje čini posebnim. Svjesni da se pred naletom globalizacije, urbanizacije i tzv. civilizacije urušavaju i nestaju viševjekovna tradicija, običaji, folklor i cjelokupni način i organizacija života, pokušali smo da sadašnjoj i budućim generacijama ostavimo zapis o njihovom selu. To je najmanje što smo mogli učiniti za svoje rodno mjesto, koje nas je iznjedrilo i podiglo. Posljednji trenutak je bio da se ovo uradi jer je proces „urušavanja“ u odmakloj, gotovo završnoj fazi. Jedino nam je žao što prikupljanje materijala nismo započeli mnogo ranije, dok su bili živi svjedoci velikih društvenih promjena: propast Osmanskog carstva i iseljavanje u Tursku, vrijeme gladi i Prvi svjetski rat, period Kraljevine, Drugi svjetski rat… Namjera nam je potpuno iskrena i čista. Ovom knjigom želimo ukazati da Kruševo i Kruševljanji (Krušijani) imaju čime da se ponose, kao uostalom i cijela Gora. Naše selo je primjer dobrih komšijskih odnosa, solidarnosti i uzajamnog poštovanja. Kroz cjelokupnu historiju nije zabilježen veći incident a kamoli ubistvo. Kad je neki strani istraživač postavio pitanje da li u Kruševu postoji krvna osveta, poznata kod naroda u okruženju, odgovor je bio veoma kratak: “Ne.” Na njegovo insistiranje da sazna koji su razlozi za to, uslijedilo je objašnjenje: „U našem selu nije zapamćeno ubistvo“’ 

Monografija Kruševa donosi i prezentira podatke iz života i historije Kruševa, obrađene kroz 11 poglavlja, koji tretiraju i analiziraju prirodno-geografske odlike Gore i njeno predstavljanje u historijskim dokumentima. Ukratko su obrađena sva naselja Gore, zatim fenomen iseljavanja, od vremena Osmanlija pa do danas, fizičko – geografske odlike Kruševa, njegova bliža i dalja prošlost, rodovi i porodice, način života, životne cikluse, ekonomski razvoj, vjera, obrazovanje i zdravstvo, jezik, kultura i sport, tradicija obredi, običaji i folklor, poznati Kruševljani (Krušijani) a na kraju je i dodatak sa imenima kazivača i bogatim rječnikom manje poznatih izraza… 

“Izražavamo zahvalnost svim kazivačima (informatorima), Mjesnoj kancelariji i matičaru iz Kruševa, Kurtali Mustafi, svim donatorima (sponzorima) koji su pomogli štampanje knjige. Želja nam je da ova knjiga sadašnjoj i budućim generacijama, bude uvijek pri ruci kao dokument i lična karta Kruševa. Mnogi Kruševljani su napustili rodni kraj, neki još u osmansko vrijeme, drugi nakon 1912. godine, sve do danas. Veliki broj se tokom Prvog svjetskog rata iselio u Tursku, kada je selo gotovo opustjelo. Tamo, na obali Crnog mora, nalazi se još jedno Kruševo (Podima/Yaliköy), u blizini Čataldže (Çatalca). Nažalost, ova knjiga ne obrađuje iseljenički dio našeg naroda („madžiri“). Za takvo nešto potrebno je posebno istraživanje koje zahtijeva mnogo truda i sredstava. U ovom trenutku nismo imali takvih mogućnosti, ali se nadamo da će to neko u budućnosti uraditi.”, ističu Sadik i Admir Idrizi, koautori Monografije Kruševo.

Dr. Sejfudin Haruni, recenzent monografije smatra da su Sadik i Admir Idrizi dali nemjerljiv doprinos proučavanju i afirmaciji kulturoloških, etnoloških i historijskih vrijednosti zavičaja i na taj način su “ovim naučno-informativnim opusom zadužili svoje selo i Goru uopšte”. 

“Monografija Kruševa je pisana jednostavnim i razumljivim jezikom na osnovu raznih originalnih izvora, dokumenata, rukopisa i ličnih iskustava pomenutih autora i kao takva predstavlja vrlo važan istorijski dokument jednog vremena, te viševekovnog života jednog autohtonog naroda na Balkanu kakav su Goran(c)i. Monografiju odlikuje to što je pisana odmereno, nepristrasno i bez nacionalnih ili političkih kategorizacija, što je čini prihvatljivom za sve čitaoce, bez obzira na njihovu nacionalnu i versku pripadnost.”, dodaje dr. Haruni.

Osnovni tekst zajedno sa fotografijama i raznim dokumentima sadrži oko 500 stranica, dok će knjiga Monografija Kruševa, shodno želji koautora biti poklonjena svakoj porodici u Kruševu, kao i bibliotekama, institucijama i pojedincima. 

Obično se smatra da objavljivanje monografije ima vitalni značaj za napredak u karijeri u mnogim akademskim disciplinama. Monografije su namijenjene drugim istraživačima, a nabavljaju ih prvenstveno biblioteke, a uglavnom se objavljuju kao individualni volumen ili posebno izdanje naučnih časopisa, u malim tiražima. Nadamo se da će ova knjiga biti podsticaj i drugima u Gori, Župi, Podgoru, pa i šire, da ostave zapis o svojim selima. Ako ništa drugo, knjiga može poslužiti kao model i matrica za pisanje sličnih monografija.

Autor: Mustafa Balje