Connect with us

Kosovo

‘Mogu samo da sanjam rodbinu i Bosnu’: Blokada bezviznog režima BiH i Kosova

Objavljeno

on

Ni na svadbe, ni na sahrane. Tim riječima Safet Temaj iz Prizrena objašnjava situaciju u kojoj se nalazi njegova porodica, zbog rigoroznog viznog režima koji godinama opterećava stanovnike Bosne i Hercegovine i Kosova.

Safet u BiH ima članove porodice s kojima se, kako kaže, zbog nemogućnosti dobijanja viza ne može viđati “ni za dobro, ni za loše”.

“Danima smo čekali da pokojnog ujaka dopremimo u Prizren kako bismo ga ovde sahranili”, kaže za RSE, i dodaje da je prije nekoliko mjeseci bio uzbuđen zbog najave da će uskoro moći posjetiti rodbinu u BiH.

No, nakon poteza političara iz entiteta Republika Srpska, koji su stopirali ukidanje viza između BiH Kosova, vjeruje da međunarodna zajednica mora reagirati i konačno riješiti ovaj problem.

“Najviše zamjeram predstavnicima međunarodne zajednice što je dozvolila da Republika Srpska blokira slobodu kretanja”, kaže Safet za RSE.

Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska zaustavila je 27. juna usvajanje sporazuma o slobodi kretanja s osobnim iskaznicama na Zapadnom Balkanu.

Time je praktično blokirano uvođenje bezviznog režima između BiH i Kosova, iako je to bilo dogovoreno u novembru 2022. potpisivanjem sporazuma o mobilnosti na Zapadnom Balkanu, u okviru Berlinskog procesa.

Muharem Nerjovaj, stanovnik Bihaća porijeklom sa Kosova, kaže za RSE da je to nastavak višegodišnje diskriminacije i ponižavanja.

“Time smo postali ne građani drugog, nego trećeg ili četvrtog reda. Očekivali smo da će to sa vizama konačno biti riješeno, ali sve su opet bez razloga zablokirali. Imam prijatelje u Banjaluci i mogu reći da narod nije kriv, nego oni koji vladaju i kojima to ide u korist”, ističe on.

Muharem bajramske praznike provodi u rodnom Prizrenu. Kako kaže, dolazak na Kosovo jedini je način da vidi majku i sina, te ostale članove porodice.

Bosna i Hercegovina ne priznaje nezavisnost Kosova, pa državljani te zemlje u BiH mogu ući uz vizu koja se odobrava “samo u izuzetnim slučajevima”. Vize se izdaju na posebnom obrascu u ambasadama BiH u Skoplju, Podgorici i Beogradu.

Muharem se prisjeća i kako mu je u Službi za poslove sa strancima BiH prije nekoliko godina rečeno da je njihova posjeta BiH moguća “jedino u slučaju ako neko umre”.

Zbog rigoroznog i kompleksnog procesa dobijanja viza, oni su odustali od dolaska u Bihać.

“Imam kosovsku ličnu kartu i bh. papire, ali njima je problem. Jednom sam mami ‘izganjao’ vizu i sve je trajalo gotovo pet mjeseci i imali smo million problema na granici. Nećemo više ni pokušavati”, ističe on.

Teško do viza

Ukidanje viznog režima godinama ne dopuštaju zvaničnici RS-a, a najglasniji protivnik je Milorad Dodik, predsjednik RS i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Nove blokade inicirala je prije nekoliko dana predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, članica Dodikovog SNSD-a, proglašavajući to pitanje destruktivnim po vitalni interes entiteta RS-a.

Elvira Dushi rođena je u Prištini, a u Sarajevu sa porodicom živi 24 godine.

Kako kaže, proteklih godina su je u Sarajevu posjećivale sestre zahvaljujući tome što imaju dokumente Srbije. Nadala se da će u ovoj godini biti omogućeno putovanje sa ličnim kartama, što je i obaveza iz sporazuma potpisanog u okviru Berlinskog procesa.

“Naravno da je razočaravajuće ovo što su uradili neki predstavnici vlasti jer ukazuje na neozbiljnost i diskriminaciju naših građana. Država BiH ne bi trebalo da ima takvih opstrukcija kad su u pitanju građani Kosova, bez obzira na nacionalnost”, kaže ona.

Imajući u vidu političku situaciju u BiH, ona ne očekuje brze promjene.

“Neminovno, živimo tu i nema nam druge nego da se stvari promijene nabolje. No, sve što sam čula posljednjih dana govori da kultura političkog dijaloga nije dosegla nivo adekvatan za 21. vijek. Nada posljednja umire, ali kako stvari sada stoje malo sam rezervirana”, ističe ona za RSE.

‘Čekamo da obiđemo grobove najmilijih’

Viješću da i dalje neće moći da ide bez viza u rodni Bihać, razočarana je i Senada Imamović koja stanuje u Prizrenu na Kosovu.

Više od dvije decenije nije bila u BiH. Pokušala je da dobije vizu u ambasadama u Tirani i Skoplju, ali je zbog komplikovane procedure na kraju ipak odustala.

“I dalje ću moći samo da sanjam moju rodbinu i Bosnu. Slike gradova i moje rodbine mogu gledati, ali ne mogu na slikama osetiti vazduh, vodu i miris Bosne”, kaže sugovornica RSE.

Prije nekoliko mjeseci Senada je otišla u penziju i nadala se da će uskoro moći da pređe granicu samo sa ličnom kartom kako to predviđa sporazum o slobodi kretanja na Zapadnom Balkanu.

“I dokle ćemo čekati na milost nečiju da dozvoli da odemo i obiđemo svoje žive, da obiđemo grobove naših najmilijih. Volela bih da znam kako bi reagovali ti koji nam zabranjuju ulaz u Bosnu, da njima zabrane da obiđu svoje najmilije, da osete našu bol”, navodi Senada.

Muharrem Zejnullahu, iz Zajednice Albanaca u BiH, kaže za RSE da je vizni režim samo jedan od problema koji opterećava odnose između BiH i Kosova. Podsjeća da BiH ne priznaje nijedan dokument izdan na Kosovu.

“To znači da ne priznaje nijedan rodni list, kao ni druge dokumente koji su od životne važnosti za Albance u BiH porijeklom s Kosova. To nam stvara nevjerojatne probleme”, ističe on.

Članovi njegove porodice iz Prištine posljednji put su ga u Sarajevu posjetili prije 15-ak godina.

“Tad sam imao udaju kćerke i samo su tri člana moje porodice dobili vizu. Doduše, na pet dana i to je bio maksimum. Nakon toga, više nisu dolazili”, ističe on.

Zbog rigoroznog viznog režima BiH za državljane Kosova, zvanična Priština je 2014. godine uzvratila istim mjerama, uvodeći vize za bh. državljane.

Zejnullahu kaže da od tada ni njegova porodica iz BiH nije putovala na Kosovo.

“Jako rijetko se viđamo, samo u iznimnim slučajevima. Ne postoji mogućnost da vam neko dođe kad god poželi”, naveo je.

Šta je uzrok blokada?

Jedan od tri sporazuma o mobilnosti na Zapadnom Balkanu, koji su potpisani u novembru 2022. godine u okviru Berlinskog procesa, odnosi se na slobodu kretanja s osobnim iskaznicama na Zapadnom Balkanu, a ostala dva na priznavanje univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.

Prema važećim propisima, međunarodne sporazume moraju odobriti Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH, nakon čega ga ratificira Parlament BiH.

No, političari iz RS-a odbijaju ratifikaciju, iako je bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, koji je kadar Dodikove stranke, bio potpisnik tog dokumenta u Berlinu prošle godine.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović je veto pokrenula nakon što je 21. juna preglasana na sjednici Predsjedništva BiH, kada se izjasnila protiv zaključka o usvajanju sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama, o priznavanju univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.

Zaključke o usvajanju tih sporazuma, koji su dogovoreni u okviru Berlinskog procesa, podržali su tada Denis Bećirović i Željko Komšić, njene kolege u Predsjedništvu BiH.

O uloženom vetu se, sukladno Ustavu, izjašnjavala Narodna skupština RS, a nakon podrške poslanika zaključci Predsjedništva stavljeni su van snage.

Cvijanović se 29. juna izjasnila da, za razliku od onog o ličnim kartama, sporazumi o priznavanju univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija nisu sporni.

“Dva sporazuma koja su neosporna opet ću predložiti na narednoj sjednici Predsjedništva BiH kako bismo mogli imati pojedinačno izjašnjavanje. Sporazum koji se odnosi na kretanje sa ličnim kartama ostaje pod vetom”, izjavila je ona.

Sporazume o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija potpisale su u novembru prošle godine, uz BiH, Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Da bi primjena počela, neophodno je da dokumente u roku od 18 mjeseci ratificiraju parlamenti u tim državama.

(Radio Slobodna Evropa)