Dok predsjednik Kosova Hašim Tači danima lobira u Sjedinjenim američkim državama (SAD), kako bi dobio podršku za svoju ideju za “korigovanje granica”, u cilju rešavanja odnosa sa Srbijom, odnosno, kako tvrdi, recipročnog priznanja na kraju ovog procesa, premijer Kosova Ramuš Haradinaj je pronašao način da američkim zvaničnicima i javnosti prenese svoj potpuno suprotan stav po ovom pitanju.

Prestižni američki časopis Vašington Post objavio je autorski članak kosovskog premijera Haradinaja, koji je istakao da neće dozvoliti Srbiji da ugrozi suverenitet, bezbednost i prosperitet Kosova. Haradinaj je pored ostalog istakao da Srbija, kršeći briselske sporazume za normalizaciju odnosa, radi i na blokiranju Kosova na putu učlanjenja u Evropsku Uniju (EU) i učlanjenja u mnogim međunarodnim organizacijama, kao što je to bio i slučaj sa INTERPOL-om.

“Sada nam predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, podržan od Rusije, nudi sramotnu ponudu: Srbija će priznati Kosovo ako im mi damo jedan deo naše teritorije. Srbija želi da stvori jednu etnički ‘čistu’ državu, oduzimajući građanima državnost i proterujući ih iz njihovih kuća”, napisao je pored ostalog Haradinaj.

Zalažući se za nepromenljivost granica sa Srbijom, Haradinaj je istakao da ova “ponuda” o “davanju teritorije” ima visoku cjenu.

“Mi ne možemo da prekršimo naš Ustav, nećemo dati naš suverenitet i nećemo uništiti naš teritorijalni integritet, samo da bi Srbija priznala ono što je danas činjenica. Mi, takođe, nećemo stvarati opasan presedan, koji bi destabilizovao širi Balkan i zemlje koje se bore za teritorijalni integritet, kao što su Izrael, Ukrajina i Indija”.

U članku, Haradinaj podsjeća da je većina međunarodnih eksperata protiv ideje “promena granica” sa Srbijom i da je snažno odbacuju građani Kosova. On navodi da se, prema poslednjem istraživanju, čak 77 odsto građana Kosova izjasnilo protiv te ideje i da on kao premijer Kosova “nikada neće podržati takav pazar”.

Predsjednik Kosova Hašim Tači je tokom boravka u SAD i susreta sa savjetnikom za nacionalnu bezbednost u američkom Državnom departmanu, Džon Boltonom, izjavio da je dobio od njega podršku za normalizaciju odnosa sa Srbijom, a Bolton je putem svog tviter naloga istakao da je sada “pravo vreme da Kosovo i Srbija postignu sporazum. SAD su spremne da pomognu i jednima i drugima, kako bi se dostigao takav cilj”.

Tači se sastao i sa američkim kongresmenom Eliot Engelom, sa kojim je, kako je istakao, razgovarao o temama od interesa za Kosovo, a Engel je na pitanje novinara o ideji “korigovanja granica” sa Srbijom izjavio da ne želi da ulazi u detalje, ističući da je SAD uvijek sa Kosovom i za ono što Kosovo i njegovi lideri odluče.

Predsjednik Kosova se sastao i sa nekoliko američkih senatora, tvrdeći da je i od njih dobio podršku za “normalizovanje odnosa sa Srbijom”. Senator Ron Džonson je izjavio da Tačiju i Vučiću treba ostaviti prostora kako bi došli do rješenja.

“Ono (rješenje) treba da bude između dvije strane, a u trenutku kada se postigne sporazum, da obezbedimo podršku koja bi osigurala da će taj sprorazum proizvesti mir, stabilnost, bezbednost i prosperitet za narode Kosova i Srbije, kako bi išli napred”, izjavio je Džonson.

Jedan od retkih koji su otvoreno podržali Tačija i njegovo insistiranje da odnose sa Srbijom reši korigovanjem granica, je akademik Redžep Ćosja, koji je precizirao da je za razmjenu teritorija, ali ne i podelu Kosova.

“Moguće je nadati se razmjeni teritorije na miran način, sporazumom, između Kosova i Srbije, iako nikada sa 100 postotnom sigurnošću, da (sporazum) donosi mir između ove dvije zemlje i njihovih naroda, sadašnji mir i istorijski mir. Takav sporazum, realizovan razmenom teritorija, realno bi trebao da onemogući, u svakom pogledu, ponovno rađanje, u stvari vampirizam, posledica srpske pseudomitologije na Kosovu. Ovo, se pak ne može reći za druge sporazume, postignute krpljenjima, sa svim slaganjima i neslaganjima,“ rekao je pored ostalog Ćosja.

Ipak, opozicija, ali i dobrim delom, civilno društvo kritikuju ideju o “korigovanju granica” kao rješenje za dugogodišnje probleme i rješavanje odnosa sa Srbijom.

Bivši ambasador Kosova u Londonu Muhamet Hamiti je iznio kritike na račun Tačija, koji je izrazio volju da otvara razgovore sa Srbijom, i to ne samo oko granica Kosova, koje je priznalo više od 100 zemalja sveta, uključujući i SAD, nego što otvara i unutrašnja pitanja Kosova. On ovu kritiku zasniva na intervjuu Tačija “Glasu Amerike”, gde je istakao da ima dosta pitanja o kojima treba raspravljati sa Srbijom.

“Ima stvari koje ćemo diskutovati, bilo o nestalima, bilo o raseljenima, bilo o imovini, bilo o pravima Srpske pravoslavne crkve, o ekonomskom razvoju, infrastrukturi, procesu normalizacije i pomirenju naših zemalja, o obrazovanju, zdravstvu. Ali, jedno treba da nam je jasno: da bez definisanja granica, neće biti ni konačnog mirovnog sporazuma koji garantuje recipročno priznavanje”, izjavio je Tači u intervjuu “Glasu Amerike”.

S druge strane, šef parlamentarne grupe Demokratskog saveza Kosova (DSK) Avdulah Hoti se ne slaže sa Tačijem da je definisanje granice sa Srbijom preduslov za postizanje mirovnog sporazuma.

“Izjava da Srbija neće priznati Kosovo bez definisanja granica koje dele dvije zemlje, ne stoji i to je samo kamuflaža kako bi se ušlo u pregovore za razmjenu teritorija. Crna Gora nas je priznala bez demarkacije granice, oslanjajući se na principe nedodirljivih granica koje su postojale do 1989. godine”, izjavio je Hoti.

Reagovao je i lider Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa. Putem Facebook-a on je izneo stav da su Vlada, na čijem je čelu Ramuš Haradinaj i parlament na čelu sa Kadri Veseljijem dio projekta podjele severa Kosova.

“Ponašanje, djelovanje nedjelovanje Vlade i skupštine, nezavisno od toga šta izjavljuje predsjednik parlamenta, premijer i neki ministri, dio su projekta podjele Kosova. Jasno se vidi da predsjednik nije sam u njegovoj ideji ‘korigovanja granica’”, izjavio je Mustafa.   

On je također istakao da je neprihvatljivo da zarad populističkih i kampanjskih efekata dovode u opasnost teritorijalni integritet i sprovođenje vlasti na cjeloj teritorjii Kosova. Takve neodgovorne institucije treba da podnesu ostavke i da se rasformiraju.

Njemačka je najotvoreniji protivnik redefinisanja granica između Kosova i Srbije, a negativan stav su izneli i crnogorski predsjednik Milo Đukanović i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je izjavio da su ratovi u bivšoj Jugoslaviji, koji su izazvali preko 100 hiljada žrtava, završeni, ali se granice nisu pomerile ni za milimetar. On je pozvao EU da ubrza evrointegraciju Jugoistočne Evrope, koji bi po njemu utihnuo i ideju promjena granica, nekadašnju ideju Miloševića, koju on nije mogao da realizuje, Danas, kaže Mesić, ima ljudi koji takvu ideju nazivaju dobrom.

Iako srpski predsjednik Aleksandar Vućić tvrdi da nije upoznat sa idejom o razmeni teritorija sa Kosovom, srpska premijerka Ana Brnabić je početkom novembra u intervjuu britanskom listu “Fajnenšel Tajms” izjavila da bi razmena teritorije bio samo deo mogućeg rješenja, nedovoljan za postizanje mirovnog sporazuma.

“Konačni sporazum, ako bude postignut, moraće da bude sveobuhvatan. Moraće da uključi ljudska prava, manjinska prava, ekonomsku saradnju, dugoročnu saradnju Srba i Albanaca, učenje oba jezika, kao i kulturno nasleđe, crkve i manastire”, kazala je Brnabić u intervjuu za britanski list.

Ona je izjavila da je Pandorina kutija otvorena još pre deset godina, kada su mnoge države priznale kosovsku nezavisnost.
“Mi sada pokušavamo da zatvorimo Pandorinu kutiju. Ne može se reći da smo pre 10 godina bili spremni da menjamo granice, a da danas ne možemo da razgovaramo o promjeni granica”, izjavila je Brnabić.

U cjeloj ovoj atmosferi, ono što je jedino jasno je da ni građani Kosova ali ni Srbije nisu upoznati sa eventualnim detaljima vezanih za “korigovanje” granice između Kosova i Srbije, prije svega zbog netransparentnosti.
   
KosovaLive – Violeta Oroshi Berishaj